Uzgajanje aronije

Uzgajanje aronije

Visoka cijena soka i suhog ploda aronije na tržištu širom je otvorila vrata vrtnom uzgajanju ove jedinstvene biljke. Čitava armija zainteresovnih u protekle dvije godine traga za sadnicama aronije nastojeći da u svome dvorištu proizvede ove blagotvorne bobice.
Aronija plodoviU bivšoj Jugoslaviji, aronija je ispitivana na institutu za voćarstvo u Čačku još '60 godina prošlog stoljeća, a u današnje vrijeme, interes za nju uveliko je obnovljen. Javlja se i interesovanje za velikim količinama i plantažnim uzgojem jer se na međunarodnim poljoprivrednim sajmovima (Berlin, Amsterdam) traže proizvodi od aronije. U zemljama okruženja uveliko se planiraju plantaže na većim površinama, što znači da u bližoj budućnosti mogu postati i veliki izvoznici plodova ove neobične biljke.

Aronija u dvorištu ili plantaži
Za one koji namjeravaju da na svom posjedu, u dvorištu ili plantaži posade aroniju, stručnjaci imaju svega nekoliko savjeta jer je biljka aronija ekstremno nezahtjevna u pogledu podizanja i njege zasada.

Aronija i uslovi sredine
Zbog svojih skromnih zahtjeva Aronija je biljka koja uspijeva na svim terenima i svim zemljištima (osim slanim) i može se gajiti uspješno bez intenzivne primjene agrotehničkih mjera. Time se omjer uloženog i dobijenog njenim gajenjem podiže na viši nivo. Što se vlažnosti tiče, optimalne vrijednosti za aroniju su između 500 i 600 mm vodenog taloga godišnje. Ako obezbjedimo navodnjavanje dobićemo stabilne i visoke prinose. Nedostatak vode, nametnike, zagađenje podnosi bez problema, a zbog izuzetne otpornosti na hladnoću može izdražati temperature i do – 47 stepeni C. Iz tog razloga je još nazivaju i Sibirska crna borovnica, mada botanički gledano nema sličnosti sa borovnicom koja pripada sasvim drugoj sistematskoj kategoriji.                                                                                                                                    
Sadnja i đubrenje aronije
Može se saditi tokom cijele jeseni, u vrijeme kada opadne list, ali i tokom zime ako zemlja nije smrzla kao i u rano proljeće do kretanja vegetacije. Naravno, što je sadnja ranija utoliko bolje.
Pošto se sadi na razmaku od tri metra između redova (1,5 m između biljaka), dovoljno je da se pođubri samo niz redove ili u jamice (dubina 20, prečnik 30 cm) prije sadnje. To može biti jedna šaka zgorjelog stajnjaka ili jedna kašika mineralnih NPK đubriva. Obavezno je đubrivo pomiješati sa zemljom da korijenove žile ne dođu u direktan kontakt sa mineralnim solima jer tada može doći do toksičnog djelovanja đubriva.                                               Aronija sadnica
Uvijek prije sadnje treba jamu malo zaliti tako da se korijen faktički spusti u blato a potom se zemlja nagrne i blago zbije. Može se saditi i kao živa ograda, stim da se onda sadi gušće: na metar ili 80 cm jedna od druge i lijepo izgleda u svim fazama rasta.
Njenu estetsku vrijednost je prepoznalo i Kraljevsko vrtlarsko udruženje Velike Britanije dodijelivši 1972. godine nagradu ovoj biljci lijepih bijelih cvjetova i tamno-zelenih listova.

Aronija i korov
Uništavanje korova treba da bude konstantno tokom cijele godine. Malčiranje ili zastiranje oko samih biljaka treba uraditi slamom, strugotinom ili nekim drugim biološkim materijalom, minimum pola metra u prečniku, a ne folijama i potrebno ga je obnavljati svakog proljeća. Kada biljke dostignu visinu preko 100 cm, što se dešava nakon 4-5 godina, one same suzbijaju korov koji se nalazi u redu a onaj koji se nađe između redova, potrebno je pokositi.

Berba aronije
Prva berba je moguća u trećoj godini. U avgustu počinje zrenje, bobice dobiju crnu boju i dugo stoje, nekih mjesec dana te nemožemo zakasniti sa berbom. Ako se mjere njege redovno primjenjuju od kojih je najvažnije uništavanje korova, u desetoj godini života se može očekivati prinos od 5-10 kg po žbunu ili 11-22 t/ha. Navedeni prinos se može očekivati i u narednih 20 godina.

Mjere zaštite za aroniju
Kod aronije nema crvljivosti, nema truleži, nema opadanja, potrebe za naslonom, špalirima i prskanjima. Rijetko kada se pojavi potreba da se prska protiv lisnih vaši.

Sorte Aronije
Postoji veći broj sorti aronije od kojih su najpoznatije finska sorta Viking i češka sorta Nero.

Sorta Viking je najzastupljenija u sjevernim dijelovima Poljske. Karakteristična je po bujnosti i uspravnom rastu žbuna kojem je potrebno deset godina da dostigne visinu oko 2 m, a nakon 15-20 godina dostiže visinu i do 3 m. Aronija cvijetPokazuje izuzetnu otpornost na hladnoću i daje visoke prinose već u ranim periodima rodnosti. Naime, već u trećoj godini daje količinu od 3-4 kg plodova po žbunu, a u dvanaestoj godini prinos se povećava na 8 – 10 kg po žbunu. Ima krupne plodove koji se ne osipaju i sazrijevaju ujednačeno, sa čvrstom pokožicom što znatno olakšava upotrebu mehanizacije prilikom berbe.

Sorta Nero je porijeklom iz Češke, najzastupljenija je u Njemačkoj, Rusiji, Litvaniji i Estoniji, a sve više se gaji i u Poljskoj. Karakteriše je uspravan žbun, lako razmnožavanje i visoka rodnost. Plod je bogat antocijanima i vitaminom C. Zbog čvrste pokožice ploda i ova sorta je pogodna za mehanizovanu berbu.

Aronija kao voće ili ukrasna biljka u našem podneblju nema prirodnih bolesti i nametnika te zbog toga ne zahtjeva primjenu mjera zaštite hemijskim sredstvima. Zbog takvog načina uzgajanja aronija se može smatrati u potpunosti ekološkim proizvodom.

Najnoviji prikazi: 0
Napiši komentar
Obavijesti prijatelja
Reci prijatelju za ovaj članak:  
Clanci
Pretraga članaka


Svi članci 
Sve teme
 Aronija (1)
 Motivacija (3)
 Stevia (1)
 Vitamini (1)
 Zdravlje (4)

Objavi članak